2023-07-09 Do sada pročitan 666 puta

Nekako se ne mogu oteti dojmu da je količina priča, događaja, mitova, osebujnih likova obrnuto proporcionalna veličini mjesta za kojeg se vežu. Što je mjesto manje, to je više njegovih legendi, mračnih, tajnovitih, veselih i tužnih priča. Jedno od mjesta koja potkrepljuju moju tezu je Ozalj. I zato se veselo odazivam Alminom pozivu da se pridružim njenom malom ženskom timu u razgledavanju tog pitoresknog grada. I to još uz stručno vodstvo! A tko više zna o Ozlju od narančastog Čarobnjaka iz Ozlja! Od svih velikaša, plemenitaša, feudalaca i bogataša, tvorničara i bjelosvjetskih hohštaplera što su na ovaj ili onaj način „prodefilirali“ Ozljem, ostavili svoga traga u njemu, spominjem samo meni jednu od najdražih ženskih povijesnih osoba – krhku slikaricu Slavu Raškaj i slavnog svjetskog izumitelja naših korijena, Nikolu Teslu.

Slava Raškaj, u svojih prekratkih 29 godina života, udara neizbrisiv pečat hrvatskom slikarstvu.

„Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od svih naših slikara koji su se prije nje bavili akvarelom, imala je najviše osjećaja za omjer pigmenta i vode u akvarelnom postupku. Stoga njezin akvarel, fluidan i lak, predstavlja upravo primjer idealnog akvarela, a jednako su lepršavo uvjerljivi i njezini pasteli. U umjetničkom stvaralaštvu Slave Raškaj mogu se uočiti dvije faze. U prvoj – crtež i boja izraz su čiste opservacije – kristalno jasan doživljaj ljepote prirode. U drugoj slikarskoj fazi, Slavini radovi su najprije izraz impresije, i u tom raspoloženju nastaju njezina najbolja djela.“ čitam o Slavi na Wikipediji.

O Nikoli se Tesli, pak zna puno više nego što je on sam o sebi znao! Uza sva njegova briljantna otkrića i tehničke izume, neke koji su utkani u same temelje naše civilizacije, o njemu postoji više mitova nego o cijelom starogrčkom i starorimskom panteonu zajedno! Ipak, njegov je trag u Ozlju više nego ovozemaljski, sasvim opipljiv i nezaobilazan, a to je Munjara, mala hidrocentrala što je 1907. puštena u pogon za potrebe rasvjete grada Karlovca. O ondašnjoj kvaliteti izrade govori činjenica da do danas nije stala! Uz Teslu, za izgradnju Munjare zaslužni su i Valerijan Rieszner te slavni arhitekt Herman Bollé.  

 

Čarobnjak iz Ozlja kojeg utjelovljuje turistički vodič Damir Mataković.

 

Ulaz u stari grad Ozalj koji se prvi puta spominje davne 1244. godine. Od mnoštva vlasnika, najpoznatiji su pripadnici obitelji Frankopan i Zrinski.

 

Čarobnjak iz Ozlja objašnjava da na grbu Frankopana nisu lavovi nego leopardi.

 

Pogled na renovirani dio starog grada.

 

Pogled na Kupu.

 

Kažu da je ovo najstarija domena na svijetu: NIKO.COM.ZR iz 1556.

 

Posjet OPG-u Mili Mali vlasnice Katarine Šoštar. Sve što vam treba od češnjaka, naći ćete ovdje.

 

Pogled na Munjaru

 

Želite li doživjeti Kupu „in situ“ i „in vitro“ nema boljeg nego kanuom zaploviti njome. Ili isprobati neka druga, ehm, plovila.

 

Mark Twain bi napisao nastavak Pustolovine Huckleberryja Finna. Mi se nismo odvažili na putovanje Kupom do Crnog mora. Tu oko gradske plaže i malo dalje nam je bilo dovoljno.

 

Katarinina torta. Izvrstan recept iz sedamnaestog stoljeća u jako dobroj izvedbi restorana Žganjer. Uz nju smo kušali i njihove slane delicije, burgere, uštipke od janjetine… Foto Nikola Zoko

 

Munjara. Na žalost, nisu nam dali da slikamo unutrašnjost. Ali smo imali priliku pogledati, danas već muzejske primjere generatora.

 

Natpis Munjara stoji i danas.

 

Nikola Tesla, utjelovio ga je turistički vodič Boris Šušnjar.

 

Jeste li kada čuli za jalbu? Nisam ni ja. Tradicionalna je to čipka od koje se rade pokrivala za ženske glave, a smjele su je nositi samo udane žene. Kako se izrađuje, pokazala nam je Melita Mataković-Rožić. Foto Nikola Zoko.

 

Vožnja Žitnom lađom. Početna i krajnja luka su Brođani, pa ako se odlučite, znate gdje je ukrcaj.

 

Zelena rijeka, zelena obala, samo je nebo plavo…. To je Kupa ljeti.