Felix Wankel, 1902-1988
Mnogi nisu nikada čuli za Felixa Wankela (1902-1988), njemačkog izumitelja. Nije ni čudo jer njegovo čudo od motora s unutrašnjim sagorijevanjem nikada nije dobilo pravu šansu u svom životu.
Felix Wankel, prema dostupnim podacima, nikada nije stekao neku formalnu naobrazbu, no njegova strast prema mehanici, a posebice prema motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, rezultirala je idejom o novom konceptu četverotaktnog motora. Imao je tada dvadeset i dvije godine!
Dobro, kako radi to čudo? Zašto je uopće čudo?
Najbolje će biti da ga opišem. Današnji motori s unutrašnjim sagorijevanjem, neovisno jesu li dvotaktni ili četverotaktni, jesu li dizel i benzinski, imaju klipove koji se gibaju linearno, „gore-dolje“, rekli bi narodnim jezikom.
Wankelov motor ima klip koji rotira! To je to čudo!
Animacija rada Wankelovog motora
Iz gornje animacije lako vidite kako gotovo trokutasti „klip“ gotovo rotira unutar gotovo ovalne komore za sagorijevanje. Caka je u ovom trostrukom „gotovo“. Geometrija rotora i komore za sagorijevanje, rotora trokutasta oblika sa zakrivljenim stranama i komore za sagorijevanje koja ima lagana ispupčenja na mjestu gdje su svjećice i između ulaznog i ispušnog trakta (trohoidno kućište) te ekscentrična rotacija rotora omogućuju izvršavanje sva četiri takta. To je prvo čudo. Rotor prilikom ekscentrične rotacije istovremeno obavlja sva četiri takta.
Wankelov motor
Drugo čudo je što nema ventila, klackalica, bregastih osovina, radilice, klipnjače… tek komora za sagorijevanje, nekoliko trokutastih rotora i par zupčanika! I to radi! I još je izrada jeftinija od klasičnih motora! I lagani su! I još po jedinici mase daju više snage! I još je znatno tiši od klasičnih motora! I nema vibracija!
Taktovi rada Wankelovog motora
Dobro, i u čemu je kvaka? Zašto nije upalilo?
Ima nekoliko „sitnica“ koje mu ne idu u prilog…
Prva sitnica je činjenica kako je Wankelov motor ogroman žderač goriva. Naime, dio goriva ne izgori, što povećava potrošnju. To ga čini i znatno „prljavijim“ od klasičnih motora, što je druga sitnica.
Treća sitnica je zagrijavanje koje je puno veće nego kod ostalih motora. Četvrta sitnica je velika neefikasnost na malom broju okretaja.
Ima tu još toga, recimo problem podmazivanja i brtvljenja, ali to su samo „minorni“ tehnički, a ne idejni problemi.
Kako god, početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća automobilska industrija je počela pokazivati veliki interes za razvoj Wankelovog motora, pojavili su se čak i neki serijski modeli automobila no naftna kriza početkom osamdesetih i porast cijene goriva otjerali su Wankela u zaborav.
Prvi serijski proizvođen automobil s Wankelom je bio NSU Prinz njemačkog proizvođača NSU Motorenwerke AG koji se proizvodio od 1957. do 1973. Prema licenci NSU Prinz se proizvodio u Sarajevu u tvrtci PRETIS (Preduzeće tito Sarajevo). Modela NSU Sport Prinz-a je od 1959. do 1967. proizvedeno oko 20.830 komada.
NSU Sport Prinz iz 1959.
A motocikli? Kako stojimo s motociklima pogonjenim Wankelom?
Da, da, bilo je i tu pokušaja. Svakako valja spomenuti dva proizvođača koji su odlučili Wankelom tjerati svoje motocikle.
Suzuki Rotary RE5 iz 1974.
Jedan od njih je japanski proizvođač motocikala Suzuki sa svojim modelom Rotary RE5 kojeg je proizvodio od 1974 do 1977. Teoretski, Wankelov motor je idealan za motocikle, gotovo da nema vibracija i zveketanja, a količina snage po jedinici mase agregata je impozantna. Međutim, svi oni nedostatci Wankelovog motora su i dalje bili tu – prevelika potrošnja i preveliko zagrijavanje. Naglim porastom cijene goriva krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Suzuki je brzo odustao od svog modela Rotary RE5.
Norton Rotary Classic
Drugi proizvođač koji je odlučio vidjeti kako bi išlo s Wankelom je bio engleski Norton Motors Ltd. Imao je nekoliko modela P41, P43, P52, P53, P55 i sportski model P55B. Proizvodio ih je od 1984 do 1991, ali svi su bili u malim serijama, 100-500 komada, a P55b samo u 66 primjeraka. Sada vjerojatno dostižu astronomske cijene među kolekcionarima.
Norton Interpol II
Ima li Wankel budućnosti? Teško. Ma nema. Industrija cestovnih motornih vozila kreće jednim sasvim drugim smjerom, okreće se posve drugačijem obliku goriva – električnoj energiji. Iako elektromotori na cesti još uvijek imaju znatna ograničenja, ne sami motori koliko spremnici „goriva“ – baterije, vjerujem kako će se u nekoj doglednoj budućnosti naći zadovoljavajuće rješenje i zamjena za njih kao uređaje za stvaranje razlike potencijala. Moji će unuci možda odlaziti u neki muzej gledati motore s klipovima kao što ja danas odlazim u Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu gledati model Wankelovog motora.
Pročitajte još: "Zweitaktmotor iliti dvotaktni motor".